Poreč
Video
Detalji
Poreč je turističko središte poznato po prekrasnom prirodnom ambijentu, dugoj turističkoj tradiciji, te brojnim i dobro opremljenim turističkim naseljima: Plava i Zelena laguna, Brulo, Pical, Špadići.
Prvi početci turizma u Poreču sežu u 1844. godinu kad je parobrodsko društvo Austrijski Lloyd iz Trsta otvorilo je izletničku liniju u koju je uključen i Poreč, a već 1845. tiskan je i prvi turistički vodič grada. Prvo porečko javno kupalište podignuto je 1895. na otočiću Sveti Nikola, a 1910., istovremeno s izgradnjom prvoga velikog hotela Rivijera, koji je na istom mjestu i danas, na južnoj strani grada uređeno je istoimeno kupalište.
Stalnim ulaganjem u turizam Poreč 70-ih godina postaje jedno od najprestižnijih hrvatskih turističkih odredišta. Kao turističko mjesto s velikim brojem hotela, apartmanskih naselja, kampova, soba - Poreč turistima nudi raznovrsne sadržaje. U mjestu postoje mnoga teniska igrališta, fitness-centri, tereni za sve vrste sportova, a nude se i jahanje, skijanje na vodi, bungee jumping, jedrenje i ronjenje.
Tijekom godine održavaju se mnoge priredbe: koncerti ozbiljne glazbe (od svibnja do rujna) u Eufrazijevoj bazilici, večeri džeza u lapidariju porečkog muzeja ili pak slikovite pučke fešte u obližnjem Taru i Funtani. Postoji i marina, dok je u obližnjem Vrsaru i sportsko uzletište »Crljenka«.
Poluotok je odredio granice naselja u kojemu su i danas očuvani rimski građevni elementi: cardo-Imagedecumanus. Krajolik je niska i pitoma vapnenačka zaravan između doline Mirne na sjeveru i Limske drage na jugu.
Klima je vrlo blaga, bez velikih ljetnih sparina; prosječna je temperatura zraka u kolovozu, najtoplijem mjesecu, 24 °C, a u siječnju najhladnije 4,5 °C. Grad ima više od 3850 sunčanih sati u godini, što je u prosjeku više od 10 sati sunca na ljetni dan. Temperatura mora može se podići do 28°C, što je više od temperatura u južnoj Hrvatskoj. Prosječna godišnja količina oborina od 920 mm jednakomjerno je raspoređena tijekom cijele godine pa je vegetacija veoma bujna; šume borova i pinija dopiru mjestimično do mora.
Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, ribarstvo i turizam. Stari dio grada leži na malom poluotoku koji je od kopna odijeljen umjetnim prokopom, a s mora zaštićen otokom Sveti Nikola s kamenitom i pješčanom plažom. U lijepoj, borovima okruženoj uvali južno od grada su kupalište i prostrani kamp, a još južnije turistički kompleksi Plava laguna i Zelena laguna. Sjeverno od grada je turističko naselje Pical. Na križanju je magistralne cestovne prometnice (M2, E751) koja povezuje Poreč s Pazinom i Pulom te regionalne prometnice koja se pruža uz zapadnu obalu Istre.
Povijest
Poreč je naseljen još od prapovijesti. Tijekom 2. stoljeća prije Krista, rimski je castrum podignut na sitnom poluotoku, koji je bio 400 m dug i 200 m širok, i na kojem danas stoji jezgra staroga grada. Za vrijeme vladavine cara Augusta u 1. stoljeću, castrum je službeno proglašen gradom i uključen u rimsku koloniju ImageColonia Iulia Parentium. U 3. stoljeću grad je već imao organiziranu kršćansku zajednicu i ranokršćanski crkveni kompleks. Biskupsko sjedište postaje već na prijelazu iz III. u IV. st. Poslije propasti Zapadno-rimskog Carstva zauzimaju ga Istočni Goti, od 539. je pod Bizantom, a 788. dolazi pod vlast Franaka. U XII. st. stvara se u Poreču komunalna samouprava. Od 1232. grad je pod vlašću akvilejskog patrijarha, od 1267. pod Venecijom. God. 1354. pustoše ga Genovežani. Potkraj XVI. i u početku XVII. st. u gradu je kuga znatno prorijedila stanovništvo. U drugoj polovini XVII. st. grad i okolicu naseljavaju doseljenici iz južne Dalmacije. Poslije pada Venecije 1779. Poreč je pod Austrijom. Od 1861. je glavni grad Istre i sjedište Istarskog sabora; 1918.-43. bio je pod Italijom. Za II. svjetskog rata (1944.) teško je stradao od bombardiranja.
Kulturne znamenitosti
U tlocrtnoj shemi porečkih ulica i danas se raspoznaje pravokutni raspored rimskog kastruma; potez decumanusa zadržao je karakter glavne uzdužne gradske prometnice. U VI. st. izgrađuje se kompleks Eufrazijeve bazilike. U nekoliko idućih stoljeća grad propada; obnavlja se tek potkraj XII. st.; u XIII. st. pojačava se gradski zid, a u XV. st. grad se, pred opasnošću od Turaka, ponovno utvrđuje.
Od obale, potezom nekadašnjeg rimskog carda, dolazi se do Trga Matije Gupca. S njega se desno skreće u Ulicu sv. Maura u kojoj je na južnoj strani gotička trokatnica iz XV. st., a na sjevernoj romaničko-gotička palača i nešto dalje jednokatna romanička tzv. Kuća dvaju svetaca s dva romanička reljefa svetaca u visini kata. S Trga Matije Gupca prema sjeveru put vodi do nekadašnjeg decumanusa (Dekumanska ulica). Na sjeveroistočnom uglu sjecišta carda i decumanusa romanička je kuća, nadograđena u XV. st. (gotičke bifore), a do nje gotička palača iz XV. st. (konzole u obliku lavljih glava, karakterističan balkon). Nasuprot njoj, na južnoj je strani decumanusa gotička kuća iz XV. st. Na sjeverozapadnom uglu gotička je palača iz XV. st. (ugaone bifore), na koju se nastavlja niz kasnogotičkih palača iz XV. st. Dalje je prema zapadu izolirana tzv. Romanička kuća s vanjskim stubištem i drvenim balkonom (izložbeni prostor). Trg Marafor je smješten na položaju antičkog foruma; na zapadnoj strani su ostaci Neptunova hrama iz II. st. Originalni pločnik foruma sačuvan je uz sjeverni potez kuća na trgu. Od Trga Marafor put vodi prema sjeveru Gundulićevom ulicom do bivše franjevačke crkve (početak XIV. st.), koja je u drugoj polovini XIX. st. horizontalno pregrađena a u prvom katu bila je dvorana Istarskog sabora, poslije preuređena u izložbeni prostor. Cardom na sjever dolazi se do Eufrazijeve ulice. U njoj je Kanonička kuća iz 1251., reprezentativna romanička profana građevina (romaničke bifore, portal i niše s natpisima) - danas župni dvor.
Zapadno od Kanoničke kuće vodi uzak prolaz do kompleksa Eufrazijeve bazilike (sredina VI. st.), Od Eufrazijeve bazilike put vodi prema jugu do decumanusa. Tu je na jugoistočnom uglu raskršća reprezentativna palača Sinčić iz XVII. st., sada Zavičajni muzej Poreštine. Decumanusom u smjeru istoka dolazi se do reprezentativne gotičke palače iz XV. st. (s gotičkom triforom na pročelju i renesansnim portalom) i dalje do peterokutne kule iz XIII. st. (obnovljene u XV. st.), jedinog ostatka nekadašnjih gradskih vrata. U produženju je decumanusa trg Joakima Rakovca i barokna crkva sv. Marije iz XVIII. st. Otud se ulicom Alda Negrija dolazi do okrugloga venecijanskog bastiona iz XV. st.
Na otočiću Sveti Nikola nekadašnji je dvorac (1886.) pretvoren u hotel. Okrugla kula iz 1402. ide u red najstarijih sačuvanih svjetionika na Jadranu.
Zavičajni muzej Poreštine (u palači Sinčić) ima lapidarij, zbirku arheoloških nalaza, namještaja, slika i etnografskih predmeta. God. 1974. osnovana je Zbirka župe Poreč, koja sadrži 40-ak izložaka od kojih su najvažniji fragmenti mozaika (najstariji je iz III. st.), križevi (XIII. st.), te nekoliko oltarnih pala (XV.-XVII. st.) i korske klupe.
Oznake
Galerija
COM_JOMHOLIDAY_TAB_FEATURES
Reviews Summary
