Znamenitosti

Crkva sv. Katarine u Zagrebu

b_250_200_16777215_00_images_sampledata_znamen_Crkva_sv._Katarine-zagreb.jpg        Crkva svete Katarine Aleksandrijske je barokna crkva u Zagrebu, najpoznatija hrvatska barokna crkva. Smještena je na Trgu Katarine Zrinske, podignuta u sklopu nekadašnjeg isusovačkog kompleksa na zagrebačkom Gornjem gradu.

       Crkva sv. Katarine je jednobrodna crkva sa šest bočnih kapela i apsidom (svetištem). U kapelama se nalazi pet drvenih baroknih oltara (17. st.) te jedan mramorni oltar iz 1729. godine. Svodovi i zidovi crkve ukrašeni su tipičnom raskošnom baroknom štuko dekoracijom koja potječe iz 1732. godine. U apsidi je nizak glavni oltar koji se nalazi ispred velike oltarne slike Sveta Katarina među aleksandrijskim filozofima (djelo ljubljanskog slikara Kristofora Andrije Jelovšeka). Crkva je temeljito obnovljena nakon potresa 1880. godine prema projektu Hermanna Bollea.

    Barokna propovjedaonica iz 1690. g. dar je zagrebačkog biskupa Aleksandra Mikulića. Na vrhu baldahina je kip Pape Lava Velikoga. Gornji kipovi predstavljaju velike svete crkvene učitelje - govornike: Augustina, Ambrozija, Karla i sv. Moniku; a donji uz Krista, četiri evanđelista: Ivana, Marka, Mateja i Luku.
U crkvi se povremeno se organiziraju koncerti ozbiljne glazbe. b_250_200_16777215_00_images_sampledata_znamen_crkva_Sv_Katarine1.jpg

Povijest crkve
     Na mjestu današnje crkve prvotno je stajala mala dominikanska crkva iz 14. stoljeća, koja je za tadašnjih čestih turskih provala bila upotrebljavana i kao vojno spremište. Dolaskom isusovaca u Zagreb (prva polovica 17. st.), tadašnja mala crkvica predata im je na upravu. Kako im je prvotna crkva bila premala i suviše derutna, oni su između 1620. i 1632. sagradili i opremili potpuno novu crkvu. Uz crkvu su podigli i samostan (u njemu je danas Galerija Klovićevi dvori). Crkva sv. Katarine je dvaput gorila - 1645. i 1674. godine, no 1674. godine je izgorjela i sva oprema crkve, te je crkva izgorjela do temelja. U ponovnom opremanju crkve pomogli su hrvatski velikaši. Za uzvrat su, prema tadašnjem običaju, mogli postavili svoj obiteljski grb ili su dobili čast da budu sahranjeni u crkvi i postave nadgrobne ploče.


Izvor. Wikipedija

O nama

crovista_web.png 
CroVista je portal koji se trudi predstaviti i približiti što više sadržaje koje nudi hrvatski turizam potencijalnim posjetiteljima.

Oglašavajte!

Oglašavajte svoju turističku ponudu na našem portalu CroVista.com


Follow as!

gtag('config', 'UA-66295690-1');